Propisani teberruk putem određenih vremena i perioda

Uzvišeni Allah je određene vremenske periode učinio vrednijim od drugih, dajući im posebnu vrijednost, specifičnosti i berićet koje nije dao nekim drugim periodima.

Taj berićet se ogleda u mnoštvu dobra koja u sebi nose, velikoj nagradi koja se dobija za malo truda. Tako da ibadet u tim vremenima ima veću nagradu nego isti ibadet u drugom vremenu.

Također, Uzvišeni Allah je neka vremena posebnim učinio jer je u njima propisao ibadete koji nisu popisani u drugim vremenima, a sve s ciljem postizanja velikog sevapa koji se višestruko vrednuje, te oprosta grijeha, podizanja deredža ili oslobađanja od Vatre.

Neka od tih vremena su:

Prvo: Mjesec ramazan

Ramazan je mjesec u kojem je Uzvišeni Allah objavio Kur’an, te ga je učinio posebnim i vrednijim od drugih mjeseci, propisujući u njemu post, itikaf, obavljanje umre i dajući priliku da se u njemu stekne velika nagrada.

Također, berićet ramazana ogleda se i u tome što se u njemu praštaju prijašnji grijesi postaču koji ga isposti nadajući se nagradi i što se dobra djela uvećavaju na način koji samo Allah zna.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: „Ko posti ramazan vjerujući i nadajući se nagradi, biće mu oprošteni grijesi koje je prethodno počinio!“[1]

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: „Svako dobro djelo se uvećava od deset do sedam stotina puta. Uzvišeni Allah veli: ‘Osim posta, jer on je Moj i za njega posebno nagrađujem. Rob sputava svoje strasti i ostavlja hranu radi Mene.’“[2]

U mubarek mjesecu ramazanu nalazi se Noć kadr koja je vrednija od hiljadu mjeseci u kojima nema te noći.

Uzvišeni Allah veli:

Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo – i Mi, doista, opominjemo.[3]

Mi smo ga počeli objavljivati u Noći kadr – a šta ti misliš šta je Noć kadr? Noć kadr je bolja od hiljadu mjeseci.[4]

Tumačeći ovaj ajet, imam Begavi veli: „Dobro djelo u toj noći bolje je nego isto djelo učinjeno u drugih hiljadu mjeseci u kojima nema te noći.“[5]

Ovo je velika vrijednost i ogromni berićet. Taj berićet ogleda se i u tome što se malo uradi, a postiže se velika nagrada.

Zatim, grijesi se praštaju onome ko tu noć provede u ibadetu, na namazu, kao što Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Ko provede Noć kadr u ibadetu, vjerujući i nadajući se nagradi, biće mu oprošteni grijesi koje je prethodno počinio.“[6]

Drugo: Prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta i Dani tešrika (Mine)

Berićet prve trećine mjeseca zul-hidždžeta ogleda se u tome što je dobro djelo u tim danima bolje nego dobro djelo u nekim drugim danima, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Nema dana u kojima je dobro djelo draže Allahu nego što su ovi dani (misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta).“

Allahov Poslaniče, ni džihad na Allahovom putu? – upitaše ashabi. „Ni džihad na Allahovom putu, osim čovjeka koji je u borbi založio i svoj život i svoj imetak i ništa od toga nije vratio.“ – odgovori im Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.[7]

U ovim danima nalazi se i dan Arefata koji je poseban i berićetan po mnogo čemu. Onome ko posti taj dan Allah prašta grijehe za dvije godine, kako stoji u hadisu: „Post tog dana briše grijehe za prošlu i narednu godinu.“[8]

Ovaj hadis se odnosi za onoga ko nije na hadždžu.

Berićet tog dana je i u tome što Uzvišeni Allah veliki broj ljudi u njemu oslobađa Vatre.

Vjerovjesnik veli: „Nikada veći broj ljudi ne bude oslobođen džehennemske vatre kao na dan Arefata.“[9]

Dani tešrika su dani boravka na Mini, dani bacanja kamenčića, dani klanja kurbana, i to su najveličanstveniji dani kod Allaha, a ibadeti u tim danima imaju posebnu nagradu.

Treće: Petak, ponedjeljak i četvrtak

Ova tri dana je Uzvišeni Allah odlikovao nad drugim danima u sedmici i učinio ih blagoslovljenim. Vrijednost petka je poznata. Petak je najbolji dan u kojem sunce grane i njime je Allah odlikovao muslimane u odnosu na druge narode, te ga je učinio muslimanskim blagdanom.

Berićet petka je i u tome što se u njemu nalazi period kada Allah uslišava dovu, a između dva petka prašta grijehe.

Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo džumu, kazavši: „U petku ima jedan čas, u kome, ako ga vjernik potrefi – obavljajući namaz – Allaha neće ni za kakvo dobro zamoliti a da mu to Allah neće dati i dovu mu uslišati.”[10]

Također veli: „Pet namaza, džuma do džume i ramazan do ramazana brišu ono sto je između njih, ako se izbjegavaju veliki grijesi.“[11]

Što se tiče ponedjeljka i četvrtka, njihova vrijednost je u tome što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio u njima, kao i u tome što se djela koja ljudi čine u tim danima predočavaju Uzvišenom Allahu.

Berićet ovih dana ogleda se i u tome što se vrata Dženneta u njima otvaraju, te Allah prašta vjernicima, kao što stoji u hadisu: „Vrata Dženneta se otvaraju ponedjeljkom i četvrtkom. Oprosti se svakom muslimanu koji Allahu ne pridružuje druga, osim čovjeku koji je u zavadi sa svojim bratom.

I kaže se: ‘Ostavi njih dvojicu dok se ne pomire! Ostavi njih dvojicu dok se ne pomire! Ostavi njih dvojicu dok se ne pomire!’“[12]

 

[1] Bilježi ga Buhari, br. 1901, str. 331, i Muslim, br. 175, str. 307.

[2] Bilježi ga Muslim, br. 164, str. 465.

[3] Ed-Duhan, 3.

[4] El-Kadr, 1-3.

[5] Tefsirul-Begavi, 4/658.

[6] Bilježi ga Buhari, br. 1901, str. 331, i Muslim, br. 175, str. 307.

[7] Bilježi ga Buhari, br. 969, str. 170.

[8] Bilježi ga Muslim, br. 197, str. 473.

[9] Bilježi ga Muslim, br. 436, str. 561.

[10] Bilježi ga Buhari, br. 935, str. 164, i Muslim, br. 13, str. 339.

[11] Bilježi ga Muslim, br. 16, str. 122.

[12] Bilježi ga Muslim, br. 35, str. 1116.