Propisani teberruk putem određenih mjesta i područja

U vjerodostojnim argumentima spominje se da je Uzvišeni Allah neka mjesta posebno učinio vrijednim, dao im prednost i izdvojio ih u odnosu na druga te ih učinio berićetnim.

Taj berićet se ogleda nekada u sigurnosti koja vlada tim područjem, nekada kroz raznovrsne plodove koji na njemu rađaju ili, pak, u zaštiti njegovih stanovnika od raznoraznih bolesti i iskušenja.

Također, nekada taj berićet biva u vrednovanju dobrih djela i njihovom uvećavanju, davajući im posebnu nagradu.

Područja koja je Allah posebno izdvojio nad drugima su sljedeća:

Prvo: Časna Mekka

Mekka je najbolje mjesto na zemaljskoj kugli i Allahu najdraže, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Tako mi Allaha, ti si (Mekko) najbolja zemlja i Allahu najdraža i, da nisam protjeran, ja te nikada ne bih napustio.“[1]

Mekka je mubarek (blagoslovljeno) mjesto, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Allahu moj! Podaj Medini bereket (blagoslov) dva puta veći od onog kakav si dao Mekki!“[2]

Berićet Mekke ogleda se i u tome što je ona nazvana Časnim hramom, kao što stoji u Kur’anu:

Sigurno, u Časni hram ući ćete.[3]

Ona je sigurno mjesto koje je Allah odabrao i posebno vrijednim učinio.

Još jedan od razloga zbog čega je Mekka blagoslovljena jeste to što se u njoj nalazi Kaba, prvi hram, Allahova kuća koja je sagrađena na Zemlji da bi se u njoj namaz obavljao, oko nje tavaf činio, hadždž obavljao i drugi ibadeti činili. Allah ju je učinio blagoslovljenom, kao što kaže:

Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.[4]

Prenosi se od Ebu Zerra, radijallahu anhu, da je upitao: „Allahov Poslaniče, koji mesdžid je prvi postavljen na Zemlji?“ „El-Mesdžidul-Haram (u Mekki).“ – odgovori on. „A koji je poslije njega?“ – kaže da je Ebu Zerr upitao.“ – El-Mesdžidul-Aksa (u Jerusalemu).“ – reče on. „Koliko je proteklo (vremena) između (gradnje) ova dva hrama?“ – upitao sam. „Četrdeset godina.“ – reče on – “A poslije (njih dva), gdje god te zadesi namaz, nakon (što nastupi namasko vrijeme), klanjaj ga.“[5]

Traženje berićeta putem Mekke biva kroz uživanje u onome čime ju je Allah opskrbio, kao što Uzvišeni kaže:

To je mjesto gdje se, kao Naš dar, slivaju plodovi svakovrsni.[6]

Berićet Mekke ogleda se i u nagradi koja se postiže činjenjem ibadeta posebno vezanih za nju, poput tavafa, hadždža, umre. Nagrada za hadždž je Džennet, kao što stoji u hadisu: „Za primljeni hadždž nema druge nagrade osim Dženneta.“[7]

Namaz u Mekki posebno je vrijedan i računa se kao stotinu hiljada namaza u drugim džamijama, mimo Poslanikove džamije u Medini i Aksa u Jerusalemu, kao što se to navodi u jasnim predajama.[8]

Berićet Mekke i njena vrijednost prelazi i na druga mjesta oko nje, u granicama Harema i van njega, kao što su: Saffa i Merva, Mina, Muzdelifa, Arefat.

Na tim mjestima praštaju se grijesi i podiže ugled kod Allaha, te se oslobađa od Vatre i postiže ogroman sevap, a sve to kroz izražavanje poštovanja prema mjestima na kojima se obavlja hadždž, zatim kroz dovu, zikr, učenje Kur’ana, istigfar i dr.

Međutim, pogrešno je traženje berićeta potiranjem Kabe, ili potiranjem zemlje i prašine koja se nalazi na ovim svetim mjestima, ili teberruk putem drveća i kamenja koja se na njima nalaze, te nošenje kući zemlje sa Arefata ili kamenčića sa Mine ili Muzdelife.

To nije dozvoljeno i vid je teberruka koji je novotarija, jer za takav teberruk nema dokaza u predajama.

Drugo: Medina

Medina je grad Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i on je molio Allaha da i Medinu i njene plodove učini blagoslovljenim. 

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: „Allahu moj! Podaj Medini bereket (blagoslov) dva puta veći od onog kakav si dao Mekki!“^[9]

Prenosi se od Ebu Hurejrea: „Kada bi ljudi ugledali plodove, odnijeli bi ih do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa kada bi ih on uzeo, rekao bi: ‘O moj Allahu, učini blagoslov u našim plodovima i blagoslovi nam naš grad i daj blagoslov u našem sa’u i muddu.“[10]

Jedan od medinskih plodova koji ima posebnu vrijednost je datula adžva, za koju Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: „Ko ujutro pojede sedam medinskih datula adžve – taj mu dan neće nauditi ni otrov ni sihr.“[11]

Adžva se koristi kao štit od sihra i otrova iz razloga što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Allaha molio da medinske hurme učini berićetnim, a ne zbog toga što ta datula sama po sebi ima neku snagu ili posebnost.[12]

Imam Begavi veli: „Razlog zbog kojeg se ova hurma koristi kao štit od otrova i sihra jeste Poslanikova dova koju je ranije proučio.“[13]

Jedna od vrijednosti Medine i njenog berićeta je i džamija Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao i namaz u njoj za koji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: „Namaz u ovoj mojoj džamiji vrijedi koliko hiljadu namaza u drugoj džamiji, osim u mekkanskom haremu.“[14]

U Medini se nalazi i mesdžid Kuba u kojem namaz ima vrijednost kao obavljena umra, kao što Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: „Ko se očisti propisno u svojoj kući, a zatim ode do džamije Kuba i u njoj klanja, ima sevap kao da je obavio umru.“[15]

Teberruk i dobivanje berićeta biva putem velikog broja sevapa koji se ostvaruje, podizanja deredža, praštanja grijeha, dok teberruk nečim drugim mimo ovog nema uporište u predajama, pa zbog toga nije ni propisan.

Berićet Medine se ogleda i u tome što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, molio Allaha da njene stanovnike spasi od zaraznih bolesti i groznice, kuge i ulaska Dedždžala u nju.

Zatim, molio je Allaha da je sačuva od svih koji njoj i njenim stanovnicima žele zlo, kao što na to ukazuju veoma jasni i ispravni hadisi.

Dakle, teberruk može biti i nastanjivanjem u Medini, strpljivim boravkom i smrću u njoj, kao što se prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: “Neće niko saburati na nevoljama Medine i njenim teškoćama od mog ummeta (sljedbenika) a da mu neću biti zaštitnik na Sudnjem danu ili svjedok.”[16] 

Imam Zerkeši veli: „Pohvalno je biti u Medini kako bi čovjeka zadesila smrt u njoj.“ I kaže: „Muhadžiri koji su došli u Medinu nisu voljeli i željeli da umru negdje drugo i molili su Allaha da ih u Medini usmrti.“[17]

Treće: Šam i Jemen

Među područja koja je Allah učinio blagoslovljenim ubrajaju se Šam i Jemen. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je učio sljedeću dovu: „Gospodaru naš, učini nam blagoslovljenim naš Šam! Gospodaru naš, učini nam blagoslovljenim naš Jemen!“[18]

Dakle, teberruk ovim mjestima biva nastanjivanjem u njima i njihovoj okolici, korištenjem njihovih plodova i svim onim što je Allah dao.

Uzvišeni Allah veli:

…i spasismo i njega i Luta u zemlju koju smo za ljude blagoslovili.[19]

A Sulejmanu vjetar jaki poslušnim učinismo – po zapovijedi njegovoj je puhao prema zemlji koju smo blagoslovili; a Mi sve dobro znamo.[20]

Blagoslovljena zemlja koja se spominje u ovim ajetima je Šam.[21]

Ona je blagoslovljena jer je plodna i puna plodova i rijeka i ona je, također, mjesto pojave vjerovjesnika.[22] U nju će sići Isa, alejhisselam, i u njoj će biti ubijen Dedždžal.[23]

Četvrto: El-Mesdžidul-Aksa, njena okolina i ostale džamije na Zemlji

El-Mesdžidul-Aksa je jedan od tri mesdžida zbog kojih je dozvoljeno krenuti na posebno putovanje radi ibadeta u njima, poput namaza, dove, zikra, učenja Kur’ana, itikafa.

Na vrijednost i blagoslovljenost ove džamije ukazuje ajet:

Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naša pokazali. – On, uistinu, sve čuje i sve vidi.[24]

Blagoslovljenost koja se spominje u ovom ajetu odnosi se na “život u tom mjestu, na plodovima i usjevima.“[25]

Allah je oko tog mjesta dao rijeke i raznovrsne plodove.[26] To je mjesto vjerovjesnika i dobrih ljudi i područje gdje se meleki spuštaju.[27]

Jedna od njegovih vrijednosti je i taj što je on drugi hram sagrađen na Zemlji, nakon hrama u Mekki, kao što je već spomenuto.

Zatim na njegovu vrijednost ukazuje i Poslanikovo noćno putovanje do njega i uzdignuće na nebo sa tog mjesta.

On predstavlja i prvu kiblu muslimana prema kojoj su se muslimani tokom namaza okretali, prije nego im je naređeno da se okreću prema Časnom hramu u Mekki.

Berićet i blagoslovljenost ove džamije ogleda se i u tome što se u njemu namaz posebno vrednuje. Namaz u njemu vrijedi pet stotina namaza.

Ebu Derda prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Vrijednost namaza u Časnom mekkanskom hramu u odnosu na druge džamije je stotinu hiljada, u medinskom je hiljadu, a u mesdžidu Aksa pet stotina namaza.“[28]

Dakle, berićet se u ovom slučaju postiže dobivanjem velike nagrade za obavljeni namaz u toj džamiji, jer berićet je mnoštvo dobra i njegovo trajanje.

Teberruk putem drugih džamija na Zemlji postiže se obavljanjem namaza u njima, i dobijanjem velike nagrade za obavljeni ibadet.

Taj sevap se stiče i drugim ibadetima, poput koračanja prema džamijama, njihovom gradnjom, jer džamije su Allahove kuće i Njegova najdraža mjesta, kao što stoji u hadisu: „Džamije su Allahu najdraža mjesta.“[29]

[1] Bilježi ga Tirmizi, br. 3925, str. 880, i Hakim, 3/8, koji ga smatra ispravnim, a sa njim se slaže i Zehebi.

[2] Bilježi ga  Buhari, br. 1880, str. 329, i Muslim, br. 466, str. 567.

[3] El-Feth, 27.

[4] Ali Imran, 96.

[5] Bilježi ga Buhari, br. 3366, str. 608, i Muslim, br. 1, str. 215.

[6] El-Kasas, 57.

[7] Bilježi ga Buhari, br. 1774, str. 309, i Muslim, br. 437, str. 561.

[8] Pogledati: Tuhfetur-raki’i ves-sadžid bi ahkamil-mesadžid, str. 85.

[9] Bilježi ga Buhari, br. 1880, str. 329, i Muslim, br. 466, str. 567.

[10] Bilježi ga Muslim, br. 473, str. 568.

[11] Bilježi ga Buhari, br. 5769, str. 1089, i Muslim, br. 155, str. 219.

[12] Pogledati: Fethul-Bari, 10/239.

[13] Šerhus-Sunneh, 11/326.

[14] Bilježi Buhari, br. 1190, str. 206, i Muslim, br. 505, str. 5574.

[15] Bilježi ga Nesai, br. 699, str. 117; Hakim, 3/13, koji ga smatra vjerodostojnim, a sa njim se slaže i Zehebi.

[16] Bilježi ga Muslim, br. 484, str. 570.

[17] I’lamus-sadžid bi ahkamil-mesadžid, str. 248.

[18] Bilježi ga Buhari, br. 7094, str. 1311.

[19] El-Enbija, 71.

[20] El-Enbija, 81.

[21] Pogledati: Tefsirul-Kur’anil-azim, 5/353, 358; El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 11/305, 322.

[22] El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 11/305.

[23] Tefsirul-Kur’anil-azim, 5/353.

[24] El-Isra, 1.

[25] Tefsirut-Taberi, 15/22.

[26] Pogledati: Zadul-mesir, 5/5.

[27] Pogledati: El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 10/212; Zadul-mesir, 5/5.

[28] Bilježi ga Bejheki u Es-sunens-Sugrau, 2/211; Bezzar, 10/77, koji kaže da mu je lanac dobar. Hejsemi u svome djelu Medžmeuz-zevaid (4/7) veli: Bilježi ga Taberani u El-Kebiru, a prenosioci su mu pouzdani. U vezi sa nekim od njih ima diskusije, a hadis je dobar.

[29] Bilježi ga Muslim, br. 288, str. 270.