Propisani teberruk putem određenih mjesta i područja
U vjerodostojnim argumentima spominje se da je Uzvišeni Allah neka mjesta posebno učinio vrijednim, dao im prednost i izdvojio ih u odnosu na druga te ih učinio berićetnim.
Taj berićet se ogleda nekada u sigurnosti koja vlada tim područjem, nekada kroz raznovrsne plodove koji na njemu rađaju ili, pak, u zaštiti njegovih stanovnika od raznoraznih bolesti i iskušenja.
Također, nekada taj berićet biva u vrednovanju dobrih djela i njihovom uvećavanju, davajući im posebnu nagradu.
Područja koja je Allah posebno izdvojio nad drugima su sljedeća:
Prvo: Časna Mekka
Mekka je najbolje mjesto na zemaljskoj kugli i Allahu najdraže, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Tako mi Allaha, ti si (Mekko) najbolja zemlja i Allahu najdraža i, da nisam protjeran, ja te nikada ne bih napustio.“[1]
Mekka je mubarek (blagoslovljeno) mjesto, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: „Allahu moj! Podaj Medini bereket (blagoslov) dva puta veći od onog kakav si dao Mekki!“[2]
Berićet Mekke ogleda se i u tome što je ona nazvana Časnim hramom, kao što stoji u Kur’anu:
Sigurno, u Časni hram ući ćete.[3]
Ona je sigurno mjesto koje je Allah odabrao i posebno vrijednim učinio.
Još jedan od razloga zbog čega je Mekka blagoslovljena jeste to što se u njoj nalazi Kaba, prvi hram, Allahova kuća koja je sagrađena na Zemlji da bi se u njoj namaz obavljao, oko nje tavaf činio, hadždž obavljao i drugi ibadeti činili. Allah ju je učinio blagoslovljenom, kao što kaže:
Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.[4]
Prenosi se od Ebu Zerra, radijallahu anhu, da je upitao: „Allahov Poslaniče, koji mesdžid je prvi postavljen na Zemlji?“ „El-Mesdžidul-Haram (u Mekki).“ – odgovori on. „A koji je poslije njega?“ – kaže da je Ebu Zerr upitao.“ – El-Mesdžidul-Aksa (u Jerusalemu).“ – reče on. „Koliko je proteklo (vremena) između (gradnje) ova dva hrama?“ – upitao sam. „Četrdeset godina.“ – reče on – “A poslije (njih dva), gdje god te zadesi namaz, nakon (što nastupi namasko vrijeme), klanjaj ga.“[5]
Traženje berićeta putem Mekke biva kroz uživanje u onome čime ju je Allah opskrbio, kao što Uzvišeni kaže:
To je mjesto gdje se, kao Naš dar, slivaju plodovi svakovrsni.[6]
Berićet Mekke ogleda se i u nagradi koja se postiže činjenjem ibadeta posebno vezanih za nju, poput tavafa, hadždža, umre. Nagrada za hadždž je Džennet, kao što stoji u hadisu: „Za primljeni hadždž nema druge nagrade osim Dženneta.“[7]
Namaz u Mekki posebno je vrijedan i računa se kao stotinu hiljada namaza u drugim džamijama, mimo Poslanikove džamije u Medini i Aksa u Jerusalemu, kao što se to navodi u jasnim predajama.[8]
Berićet Mekke i njena vrijednost prelazi i na druga mjesta oko nje, u granicama Harema i van njega, kao što su: Saffa i Merva, Mina, Muzdelifa, Arefat.
Na tim mjestima praštaju se grijesi i podiže ugled kod Allaha, te se oslobađa od Vatre i postiže ogroman sevap, a sve to kroz izražavanje poštovanja prema mjestima na kojima se obavlja hadždž, zatim kroz dovu, zikr, učenje Kur’ana, istigfar i dr.
Međutim, pogrešno je traženje berićeta potiranjem Kabe, ili potiranjem zemlje i prašine koja se nalazi na ovim svetim mjestima, ili teberruk putem drveća i kamenja koja se na njima nalaze, te nošenje kući zemlje sa Arefata ili kamenčića sa Mine ili Muzdelife.
To nije dozvoljeno i vid je teberruka koji je novotarija, jer za takav teberruk nema dokaza u predajama.
Drugo: Medina
Medina je grad Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i on je molio Allaha da i Medinu i njene plodove učini blagoslovljenim.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: „Allahu moj! Podaj Medini bereket (blagoslov) dva puta veći od onog kakav si dao Mekki!“[9]
Prenosi se od Ebu Hurejrea: „Kada bi ljudi ugledali plodove, odnijeli bi ih do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa kada bi ih on uzeo, rekao bi: ‘O moj Allahu, učini blagoslov u našim plodovima i blagoslovi nam naš grad i daj blagoslov u našem sa’u i muddu.“[10]
Jedan od medinskih plodova koji ima posebnu vrijednost je datula adžva, za koju Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: „Ko ujutro pojede sedam medinskih datula adžve – taj mu dan neće nauditi ni otrov ni sihr.“[11]
Adžva se koristi kao štit od sihra i otrova iz razloga što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Allaha molio da medinske hurme učini berićetnim, a ne zbog toga što ta datula sama po sebi ima neku snagu ili posebnost.[12]
Imam Begavi veli: „Razlog zbog kojeg se ova hurma koristi kao štit od otrova i sihra jeste Poslanikova dova koju je ranije proučio.“[13]
Jedna od vrijednosti Medine i njenog berićeta je i džamija Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao i namaz u njoj za koji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: „Namaz u ovoj mojoj džamiji vrijedi koliko hiljadu namaza u drugoj džamiji, osim u mekkanskom haremu.“[14]
U Medini se nalazi i mesdžid Kuba u kojem namaz ima vrijednost kao obavljena umra, kao što Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: „Ko se očisti propisno u svojoj kući, a zatim ode do džamije Kuba i u njoj klanja, ima sevap kao da je obavio umru.“[15]
Teberruk i dobivanje berićeta biva putem velikog broja sevapa koji se ostvaruje, podizanja deredža, praštanja grijeha, dok teberruk nečim drugim mimo ovog nema uporište u predajama, pa zbog toga nije ni propisan.
Berićet Medine se ogleda i u tome što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, molio Allaha da njene stanovnike spasi od zaraznih bolesti i groznice, kuge i ulaska Dedždžala u nju.
Zatim, molio je Allaha da je sačuva od svih koji njoj i njenim stanovnicima žele zlo, kao što na to ukazuju veoma jasni i ispravni hadisi.
Dakle, teberruk može biti i nastanjivanjem u Medini, strpljivim boravkom i smrću u njoj, kao što se prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: “Neće niko saburati na nevoljama Medine i njenim teškoćama od mog ummeta (sljedbenika) a da mu neću biti zaštitnik na Sudnjem danu ili svjedok.”[16]
Imam Zerkeši veli: „Pohvalno je biti u Medini kako bi čovjeka zadesila smrt u njoj.“ I kaže: „Muhadžiri koji su došli u Medinu nisu voljeli i željeli da umru negdje drugo i molili su Allaha da ih u Medini usmrti.“[17]
Treće: Šam i Jemen
Među područja koja je Allah učinio blagoslovljenim ubrajaju se Šam i Jemen. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, je učio sljedeću dovu: „Gospodaru naš, učini nam blagoslovljenim naš Šam! Gospodaru naš, učini nam blagoslovljenim naš Jemen!“[18]
Dakle, teberruk ovim mjestima biva nastanjivanjem u njima i njihovoj okolici, korištenjem njihovih plodova i svim onim što je Allah dao.
Uzvišeni Allah veli:
…i spasismo i njega i Luta u zemlju koju smo za ljude blagoslovili.[19]
A Sulejmanu vjetar jaki poslušnim učinismo – po zapovijedi njegovoj je puhao prema zemlji koju smo blagoslovili; a Mi sve dobro znamo.[20]
Blagoslovljena zemlja koja se spominje u ovim ajetima je Šam.[21]
Ona je blagoslovljena jer je plodna i puna plodova i rijeka i ona je, također, mjesto pojave vjerovjesnika.[22] U nju će sići Isa, alejhisselam, i u njoj će biti ubijen Dedždžal.[23]
Četvrto: El-Mesdžidul-Aksa, njena okolina i ostale džamije na Zemlji
El-Mesdžidul-Aksa je jedan od tri mesdžida zbog kojih je dozvoljeno krenuti na posebno putovanje radi ibadeta u njima, poput namaza, dove, zikra, učenja Kur’ana, itikafa.
Na vrijednost i blagoslovljenost ove džamije ukazuje ajet:
Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom času noći preveo Svoga roba iz Hrama časnog u Hram daleki, čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka znamenja Naša pokazali. – On, uistinu, sve čuje i sve vidi.[24]
Blagoslovljenost koja se spominje u ovom ajetu odnosi se na “život u tom mjestu, na plodovima i usjevima.“[25]
Allah je oko tog mjesta dao rijeke i raznovrsne plodove.[26] To je mjesto vjerovjesnika i dobrih ljudi i područje gdje se meleki spuštaju.[27]
Jedna od njegovih vrijednosti je i taj što je on drugi hram sagrađen na Zemlji, nakon hrama u Mekki, kao što je već spomenuto.
Zatim na njegovu vrijednost ukazuje i Poslanikovo noćno putovanje do njega i uzdignuće na nebo sa tog mjesta.
On predstavlja i prvu kiblu muslimana prema kojoj su se muslimani tokom namaza okretali, prije nego im je naređeno da se okreću prema Časnom hramu u Mekki.
Berićet i blagoslovljenost ove džamije ogleda se i u tome što se u njemu namaz posebno vrednuje. Namaz u njemu vrijedi pet stotina namaza.
Ebu Derda prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Vrijednost namaza u Časnom mekkanskom hramu u odnosu na druge džamije je stotinu hiljada, u medinskom je hiljadu, a u mesdžidu Aksa pet stotina namaza.“[28]
Dakle, berićet se u ovom slučaju postiže dobivanjem velike nagrade za obavljeni namaz u toj džamiji, jer berićet je mnoštvo dobra i njegovo trajanje.
Teberruk putem drugih džamija na Zemlji postiže se obavljanjem namaza u njima, i dobijanjem velike nagrade za obavljeni ibadet.
Taj sevap se stiče i drugim ibadetima, poput koračanja prema džamijama, njihovom gradnjom, jer džamije su Allahove kuće i Njegova najdraža mjesta, kao što stoji u hadisu: „Džamije su Allahu najdraža mjesta.“[29]
[1] Bilježi ga Tirmizi, br. 3925, str. 880, i Hakim, 3/8, koji ga smatra ispravnim, a sa njim se slaže i Zehebi.
[2] Bilježi ga Buhari, br. 1880, str. 329, i Muslim, br. 466, str. 567.
[3] El-Feth, 27.
[4] Ali Imran, 96.
[5] Bilježi ga Buhari, br. 3366, str. 608, i Muslim, br. 1, str. 215.
[6] El-Kasas, 57.
[7] Bilježi ga Buhari, br. 1774, str. 309, i Muslim, br. 437, str. 561.
[8] Pogledati: Tuhfetur-raki’i ves-sadžid bi ahkamil-mesadžid, str. 85.
[9] Bilježi ga Buhari, br. 1880, str. 329, i Muslim, br. 466, str. 567.
[10] Bilježi ga Muslim, br. 473, str. 568.
[11] Bilježi ga Buhari, br. 5769, str. 1089, i Muslim, br. 155, str. 219.
[12] Pogledati: Fethul-Bari, 10/239.
[13] Šerhus-Sunneh, 11/326.
[14] Bilježi Buhari, br. 1190, str. 206, i Muslim, br. 505, str. 5574.
[15] Bilježi ga Nesai, br. 699, str. 117; Hakim, 3/13, koji ga smatra vjerodostojnim, a sa njim se slaže i Zehebi.
[16] Bilježi ga Muslim, br. 484, str. 570.
[17] I’lamus-sadžid bi ahkamil-mesadžid, str. 248.
[18] Bilježi ga Buhari, br. 7094, str. 1311.
[19] El-Enbija, 71.
[20] El-Enbija, 81.
[21] Pogledati: Tefsirul-Kur’anil-azim, 5/353, 358; El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 11/305, 322.
[22] El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 11/305.
[23] Tefsirul-Kur’anil-azim, 5/353.
[24] El-Isra, 1.
[25] Tefsirut-Taberi, 15/22.
[26] Pogledati: Zadul-mesir, 5/5.
[27] Pogledati: El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 10/212; Zadul-mesir, 5/5.
[28] Bilježi ga Bejheki u Es-sunens-Sugrau, 2/211; Bezzar, 10/77, koji kaže da mu je lanac dobar. Hejsemi u svome djelu Medžmeuz-zevaid (4/7) veli: Bilježi ga Taberani u El-Kebiru, a prenosioci su mu pouzdani. U vezi sa nekim od njih ima diskusije, a hadis je dobar.
[29] Bilježi ga Muslim, br. 288, str. 270.
