Vjerovanje Bošnjaka
Šehadet

Neke od grešaka vezane za razumijevanje riječi “La ilahe illallah”

  1. Neke od grešaka vezane za razumijevanje riječi “La ilahe illallah”
  2. Greška u govoru da ove riječi znače: Nema boga osim Allaha
  3. Propis tumačenja La ilahe illellah sa riječima: Nema boga osim Allaha
  4. Tumačenja la ilahe illellah riječima: Ne postoji božanstvo osim Allaha

Tevhid (ispravno vjerovanje) je najvažniji segment ljudskog života, jer njime se pravi razlika između istine i zablude, vjerovanja i nevjerovanja, (stanovnika) Dženneta i (stanovnika) Vatre.

Upravo zbog toga, ulema (učenjaci) Bosne i Hercegovine, potonja kao i ona iz savremenog perioda, trudila se da na ispravan način pojasni tevhid.

Poznati bosansko-hercegovački alim Hasan Kafija Prušćak rekao je: „Tevhid je prvo na što je obavezan svaki mukellef (punoljetna i fizički i psihički sposobna osoba), prvo u šta su pozivali poslanici i vjerovjesnici i prvi mekam (stepen) na kome se nađe putnik ka Uzvišenom Allahu. Objavljen je u svim nebeskim knjigama.“1

Šejh Hasan Kafi u svome komentaru na Tahavijinu poslanicu u akidi, pojašnjavajući značenje riječi tevhida, veli: „Ovim se kroz negaciju i potvrdu potvrđuje Allahova jednoća i negiraju sva božanstva, jer riječ ilah u arapskom jeziku znaci ma’budbožanstvo, onaj ko se obožava.“2

I bosanskohercegovački šejh Ahmed Bejadi u svom djelu Išaratul-meram veli: „Riječi ila ilahe illellah su sveobuhvatne i njima se negira sve ono što može uticati na njihovo značenje, tj. da nema božanstva koje zaslužuje da mu se ibadet čini osim Onaj koji sam po sebi opstoji.“3

Također veli: „Značenje tih riječi je: negiranje da iko drugi mimo Allaha zaslužuje da bude obožavan.“4

Primjećujemo da je šejh Bejadi, i pored toga što je bio pobornik ilmul-kelama (apologetike), ispravno tumačio riječ ilah, kao i riječi tevhida, govoreći da niko drugi mimo Uzvišenog Allaha nije zaslužan da bude obožavan, iako nije pojasnio uslove i temelje la ilahe illellah.

Tragaoci za naukom u Bosni i Hercegovini i oni koji su promicali ideju ispravnog vjerovanja ulagali su i ulažu trud da pojasne ispravno značenje la ilahe illellah, te su preveli na bosanski jezik nekoliko knjiga ehli-sunnetske uleme, koje govore o toj tematici. Neke od njih su:

Kelimei-šehadet5

Hakikatu šehadeti en la ilahe illellah ve enne muhammeden resulullah.6

Također, pored prijevoda, postoje i knjige čiji su autori daije sa prostora Bosne i Hercegovine. Jedna od njih je i knjiga Temelji islama, u kojoj autor pojašnjava značenje la ilahe illellah, shodno razumijevanju prvih generacija, uz to pojašnjavajući i temelje (ruknove) tih riječi, kao i njene uslove (šartove).

Govoreći o značenju la ilahe illelah, autor spomenute knjige veli: „Svjedočenje ili šehadet da nema istinskog boga osim Allaha podrazumijeva izgovaranje ove rečenice, potpuno shvatanje njenog značenja i rad u skladu sa tim.

Islamska ulema je složna oko toga da samo izgovaranje ove rečenice bez razumijevanja njenog značenja i rada u skladu sa njom ne donosi nikakvu korist čovjeku. Naprotiv, takvo nešto biva dokazom protiv čovjeka.

Potpuno značenje riječi la ilahe illellah je da nema božanstva koje istinski zaslužuje da bude obožavano pored Uzvišenog Allaha.“7

Nakon toga je pojasnio temelje ovih riječi i značenje taguta, kazavši: „Ova tvrdnja se temelji na dva temelja: negaciji i potvrdi.

Negacija podrazumijeva negiranje osobina božanstvenosti svemu osim Svemogućem Allahu, a potvrda podrazumijeva priznavanje te osobine samo Njemu i ne smatranje u tome Njemu nikoga ravnim.“8

Poslije je pojasnio uslove la ilahe illellah, argumentirajući to kur’ansko-hadiskim dokazima. Dakle, spomenuo je: znanje, uvjerenje, prihvatanje, predanost, istinitost, iskrenost i ljubav.9

Također, autor je tevhid podijelio na tri vrste: rububijjet, uluhijjet i el-esmau ves-sifat, te je svaku od ovih vrsta detaljno pojasnio. Spomenuo je i vrijednost tevhidul-uluhijjeta i njegovo značenje, te ukazao da su njemu pozivali svi vjerovjesnici, i da je on i prva obaveza svakom šerijatskom obvezniku.10

Među tim knjigama je i djelo Akida / Islamsko vjerovanje.

U njoj je autor pojasnio značenje la ilahe illellah, kazavši: „Nema božanstva koje se istinski obožava, niti bilo kojeg drugog božanstva koje to zaslužuje, osim Allaha.“11

Potom je spomenuo neispravna tumačenja ove riječi, poput: Nema Tvorca osim Allaha. Ili: Nema Gospodara osim Allaha. Ili: Ne postoji niko osim Allah.“12

Zatim je naveo i temelje ovih riječi i njene uslove, a sve to je popratio komentarom.13

I pored svega ovoga, u današnjem vremenu, nalazimo da neki muslimani Bosne i Hercegovine nisu spoznali istinu po ovome pitanju i ne razumijevaju značenje riječi tevhida la ilahe illallah, odnosno njene uslove na način kako su to činile prve generacije muslimana.

Oni izgovaraju riječi čiju suštinu ne znaju i čije značenje ne razumiju.

U nekim slučajevima ove riječi tumače na način koji predstavlja vid nevjerstva.

Zato ćemo u nastavku spomenuti neke od grešaka bosansko-hercegovačkih muslimana, a vezane su za razumijevanje riječi la ilahe illellah.

 Prvo: Greška u govoru da ove riječi znače: Nema boga osim Allaha, tj. Nema Stvoritelja mimo Allaha.

Većina bosansko-hercegovačkih muslimana, bilo da se radi o običnim masama ili učenim ljudima, griješe kada je u pitanju tumačenje riječi la ilahe illellah, pa ih doslovno prevode govoreći: Nema boga osim Allaha, a zatim za izraz bog kažu da znači: Stvoritelj, Gospodar, Opskrbitelj, Upravitelj, Onaj koji oživljava i umrtvljuje, što u konačnici znači: Nema Stvoritelja mimo Allaha.

To je iz razloga što većina uleme Bosne i Hercegovine (od islamizacije Bosne pa do današnjih dana) slijedi maturidijski pravac u vjerovanju, a oni su pobornici ilmul kelama / apologetike, i ne slijede selef, niti su od ehli-sunneta vel džemata, i zbog toga su pogriješili, a svaki narod slijedi svoju ulemu (kako kaže ibn Tejmijje) tako da su i oni pogriješili.

Poznati učenjak Mehmed Handžić, tumačeći riječi la ilahe illellah, veli: „Nema boga osim Allaha.“14, a Bog je onaj koji stvara, koji opskrbljuje, koji upravlja.15

U svim vjerskim knjigama koje se izučavaju, riječi la ilahe illellah se tumače na ovaj način.

U Ilmihalu stoji da je značenje la ilahe illellah: „Nema boga sem Allaha.“16 A „Bog je Stvoritelj, Upravitelj.“17

Također u Ilmihalu stoji: „Vjerujem u Allaha, tj. vjerujem u jednog Boga koji je živi i vječan, koji stvara i rastvara i onaj kome se divim.“18

U knjizi Ta’limul-islam stoji: „Amentu billahi znači: Ja vjerujem u Boga, Allaha, Stvoritelja i Vladara svjetova.“19

Dakle, oni su razumjeli da ilah znači stvoritelj, i da je cilj ovih riječi potvrda da je Allah Stvoritelj, Gospodar, i da riječi la ilahe illellah upućuju na tevhidur-rububijjet, te su se na taj način usaglasili sa pobornicima ilmul kelama / apologetike koji kažu da la ilahe illellah znači: Nema Stvoritelja mimo Allaha.

  1. Nurul-jekin fi usulid-din, str. 107.
  2. Prethodni izvor, str. 112.
  3. Išaratul-meram an ibaratil-imam, str. 43.
  4. Prethodni izvor, str. 44.
  5. Kelimei-šehadet, od Abdullaha b. Abdurrahmana Džibrina.
  6. Hakikatu šehadeti en la ilahe illellah ve enne Muhammeden resulullah, šejh Rebi' Tavil.
  7. Temelji islama, str. 11.
  8. Prethodni izvor, str. 11.
  9. Pogledati: Prethodni izvor, str. 13-16.
  10. Pogledati: Prethodni izvor, str. 16-18.
  11. El-Akida / Islamsko vjerovanje, 1/51.
  12. Prethodni izvor, 1/52.
  13. Prethodni izvor, 1/52-56.
  14. Izabrana djela, 5/13. Pogledati: El-Akida / Islamsko vjerovanje, 1/52; Ilmul-Kebir, str. 29, 100, 479.
  15. Pogledati: El-Akida / Islamsko vjerovanje, 1/52; Ilmul-Kebir, str. 29, 100, 479.
  16. Ilmihal, str. 7, i 32.
  17. Prethodni izvor, str. 16.
  18. Prethodni izvor, str. 17.
  19. Ta'limul-islam, str. 19.

Vjerovanje Bošnjaka