Vjerovanje Bošnjaka
crowd of people worshiping Kaaba, Mecca
Šefaat

Šefadžije (zagovornici) mimo Poslanika ﷺ

Prvo: Zauzimanje meleka.

Dokaz za ovu vrstu šefa’ata je ajet u kojem Uzvišeni Allah kaže:

A koliko na nebesima ima meleka čije posredovanje nikome neće biti od koristi, sve dok Allah to ne dozvoli onome kome On hoće i u korist onoga kojim je zadovoljan.[1]

Dokaz iz Sunneta je dugi hadis koji se bilježi u dva Sahiha od Ebu Seida el-Hudrija: „Allah će reći: ‘Zagovarali su se meleki… i ostao je samo Najmilostiviji…“[2]

Drugo: Zauzimanje vjerovjesnika.

U dva Sahiha bilježi se dugi hadis od Ebu Seida el-Hudrija da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “…pa će Allah kazati: ‘Zauzimali su se i meleki i poslanici i vjernici…‘“[3]

Treće: Zauzimanje mu‘mina / vjernika.

Dokaz za ovu vrstu šefa’ata jeste hadis koji se od Ebu Seida el-Hudrija bilježi u Sahihu.

U njemu, između ostalog, stoji: „Biće tako sve dok se ne spase vjernici od vatre. I tako mi Onoga u čijoj ruci je moja duša, nema niko od vas da će biti u većoj želji i dozivanju Allaha iznoseći istinu za svoju braću koja su u vatri, govoreći: ‘Gospodaru naš, oni su sa nama postili, klanjali i hadždž obavljali!’

Reći će im se: ‘Izvedite iz vatre koga prepoznajete, pa da njihova tijela budu zabranjena vatri.’ Pa će izbaviti mnoga Allahova stvorenja koje je vatra već bila obuhvatila do polovine potkoljenica, ili do koljena.

Zatim će reći: ‘Gospodaru, nije ostao niko od onih za koje si nam naredio da ih izbavimo.’ Allah će im kazati: ‘Vratite se i izbavite svakog onoga kod koga nađete u srcu koliko dinar dobra.’ Pa će izbaviti brojna Allahova stvorenja.

Zatim će reći: ‘Gospodaru, nije niko ostao od onih koje si nam naredio da izbavimo.’ Allah će im reći: ‘Vratite se i izbavite svakog kod koga nađete u srcu koliko pola dinara dobra.’ Pa će izbaviti mnoga stvorenja.

Zatim će opet reći: ‘Gospodaru, nije niko ostao od onih koje si nam naredio da izbavimo.’ Pa će Allah reći: ‘Vratite se i izbavite svakog kod koga u srcu nađete koliko trun dobra.’ I opet će izbaviti veliki broj stvorenja.

Zatim će ponovo kazati: ‘Gospodaru, ne vidimo više niti trun dobra!’“ Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, zatim bi kazao: ‘Ako mi ne vjerujete, onda učite, ako želite, ovaj ajet:

Allah neće nikome ni trunku nepravde učiniti. Dobro djelo On će umnogostručiti i još od Sebe nagradu veliku dati.[4]

Pa će reći Uzvišeni Allah: ‘Zauzimali su se meleki i poslanici i vjernici, i nije ostao niko do Najmilostiviji od Milostivih.“[5]

Također, i sljedećim hadisima može se argumentovati postojanje ove vrste šefa’ata:

Ebu Seid el-Hudri prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Iz moga ummeta biće onih koji će se zauzimati za veliku skupinu ljudi, biće onih koji će se zauzimati za pleme, i onih koji će se zauzimati za skupinu od deset do četrdeset ljudi, a biće i onih koji će se zauzimati za samo jednog čovjeka kako bi ušao u Džennet.“[6]

Enes prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Biće čovjek koji će se zauzimati za dvojicu ili trojicu, a biće i da se zauzima samo za jednog.“[7]

Dakle, i vjernici će činiti šefa’at na Sudnjem danu i sve što je osoba veći vjernik (ima viši iman), sve će biti veće prilike da se zauzima za svoju braću muslimane.

Četvrto: Zauzimanje šehida

Jedan od dokaza za ovu vrstu šefa’ata je predaja koja se bilježi u nekim Sunenima od Mikdama b. Ma’d Jekeriba, u kojoj stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Šehid kod Allaha ima šest počasti.“ A u drugom hadisu stoji: „Zauzimaće se za sedamdeset pripadnika svoje rodbine.“[8]

U Sunenu Ebu Davuda bilježi se od Ebu Derde da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Šehid će se zauzimati za sedamdeset članova svoje porodice.“[9]

Peto: Zauzimanje djece mu’mina

Jedan od dokaza postojanja šefa’ata djece za svoje roditelje vjernike je i predaja koju bilježi Muslim od Ebu Hassana da je kazao Ebu Hurejreu: „Umrla su mi dva sina, šta mi možeš reći od Allahovog  Poslanika da mi olakšaš duši?“

Ebu Hurejre mu je rekao da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘da su mala umrla djeca stanovnici Dženneta. Oni će se sresti sa svojim roditeljima i uzeti ih za odjeću i neće ih puštati dok i njih Allah ne uvede u Džennet.“[10]

U nekim Sunenima se bilježi od Ebu Hurejrea da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Kojem god muslimanu umre troje maloljetne djece, Allah će ga Svojom milošću uvesti u Džennet. Reći će im se: ‘Uđite u Džennet.’ Oni će kazati: ‘Kada dođu naši roditelji.’ To će ponoviti tri puta. Tada će im se kazati: ‘Uđite u Džennet i vi i vaši roditelji.’“[11]

Šesto: Zauzimanje Kur’ana

Dokaz ovome je predaja koju bilježi Muslim od Ebu Umamea koji kaže: „Čuo sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da veli: „Učite Kur’an, jer on će se zauzimati za svoje sljedbenike na Sudnjem danu! Učite ‘zehravejn’, tj. (El-Bekare i Ali Imran), jer će ove dvije sure na Sudnjem danu doći kao dva bijela oblaka, dvije sjenke ili dva jata ptica zbijenih u redove i zastupati svoje privrženike na Sudnjem danu. Učite suru El-Bekare, jer je u tome blagodat, dok je, u suprotnom, propast. Njoj sihirbazi ništa ne mogu!”[12]

U nekim se Sunenima bilježi od Ebu Hurejrea da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Sura u Kur’anu, ima trideset ajeta, zauzimat će se za onoga ko je uči sve dok mu se ne oprosti: Tebarekellezi bi-jedihil-mulk.“[13]

Sedmo: Zauzimanje posta

Dokaz da će se i post zauzimati je hadis koji prenosi Abdullah b. Amr, a u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Post i Kur’an će se zauzimati za vjernika na Sudnjem danu.

Post će reći: ‘Gospodaru moj, ja sam mu uskratio jelo i udovoljavanje strastima u toku dana, pa prihvati moje zauzimanje za njega!’

A Kur’an će reći: ‘Gospodaru moj, ja sam mu uskratio spavanje noću, pa primi moje zauzimanje za njega.’ I Allah će prihvatiti njihovo zauzimanje.’“[14]

Zaključak

Vjernik mora biti ubijeđen da će na Sudnjem danu postojati šefa’at i da se neće samo Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zauzimati nego da će to činiti i drugi koji su spomenuti u hadisima.

Imam Sefarini veli: „Vjernik mora vjerovati da će se pored Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kod Allaha zauzimati i drugi poslanici i vjerovjesnici, meleki, ashabi, šehidi, iskreni i evlije, svi shodno svome položaju i ugledu kod Allaha, jer ovo je potvrđeno ispravnim predajama i to je nešto što nije nemoguće da se desi.

Zato je obaveza vjerovati i govoriti shodno spomenutom, jer na to ukazuju jasni argumenti.“[15]

[1] En-Nedžm, 26.

[2] Bilježi ga Buhari, br. 7439, i Muslim, br. 183, i ovo je njegova verzija.

[3] Bilježi ga Buhari, br. 7439, i Muslim, br. 183, i ovo je njegova verzija.

[4] En-Nisa, 40.

[5] Bilježi ga Buhari, br. 7439, i Muslim, br. 183, i ovo je njegova verzija.

[6] Bilježi ga Tirmizi, br. 2440, i kaže da je dobar. Također ga bilježi i imam Ahmed u Musnedu, 3/20, 63, i Ibn Huzejme u Tevhidu, 2/636.

[7] Bilježi ga Ibn Huzejme u Tevhidu, 2/745, a Hejsemi veli: „Bilježi ga Bezzar, a prenosioci su iz Sahiha, Medžmeuz-zevaid, 10/382.

[8] Bilježi ga Tirmizi, br. 1663, kaže da je hasen-sahih-garib. Također ga bilježi i imam Ahmed u Musnedu, 4/131, i Adžuri u Šeri’atu, str. 349.

[9] Bilježi ga Tirmizi, br. 1663. Albani ga je ocijenio ispravnim u Tirmizijevom Sunenu. Također ga bilježi i  Adžuri u Šeri’atu, str. 350.

[10] Bilježi ga Muslim, br. 2635.

[11] Bilježi ga Ahmed, 2/510, i Nesai, br. 1876. Albani ga je ocijenio ispravnim u Nesaijevom Sunenu.

[12] Bilježi ga Muslim, br. 804.

[13] Bilježi ga Ebu Davud, br. 1400; Tirmizi, br. 2891, koji kaže da je hadis dobar.

[14] Bilježi ga Ahmed, 2/174; Hakim u Mustedreku, 1/544, koji kaže da je hadis ispravan po uslovima Muslima, ali da ga nije zabilježio, a sa njim se slaže i Zehebi. Munziri veli: „Bilježe ga Ahmed i Taberani u El-Kebiru, a njegovim prenosiocima dokazivano je i kod hadisa koji su u Sahihu, Et-Tergibu vet-terhibu, 2/84, a Sujuti ga je označio ispravnim, El-Džamius-sagir, 1/411.

[15] Levamiul-envaril-behijjeh, 2/209.

Vjerovanje Bošnjaka