Da li će nevjernici imati korist od šefa’ata?
Možda neko može pomisliti, na osnovu kazanog, da će i nevjernici imati korist od šefa’ata, s obzirom da će se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zagovarati za Ebu Taliba, koji je umro kao nevjernik.
Islamski učenjaci su na ovo odgovorili na sljedeće načine:
- Šefa’at za Ebu Taliba imaće za rezultat samo ublažavanje kazne, a neće uticati na njegov vječni ostanak u Vatri i izlazak iz nje, kao što je to slučaj sa griješnim muslimanima koji će biti izvedeni iz Vatre i u Džennet uvedeni.
Ovo je veoma jak odgovor koji spominje imam Kurtubi.[1]
Ovo spominje i Ibn Tejmijje, koji kaže da se nevjernici razlikuju u svome nevjerstvu, kao što se i vjernici razlikuju u svome vjerovanju.
Nekima je njihovo nevjerstvo bilo manje, jer su pomagali poslanika, pa će se on (poslanik) za njih zauzimati kako bi im olakšao patnju, a ne kako bi bili u potpunosti izvedeni iz nje.
Nakon toga je spomenuo ono što je preneseno u vezi sa šefa’atom za njegovog amidžu Ebu Taliba.[2]
- 2. Općenito se nijedan nevjernik neće moći okoristiti zauzimanjem, a što se tiče Ebu Taliba, to je specifičnost Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i zato je Ebu Talib izdvojen između ostalih.
Ovo je, također, jak odgovor kojem teži imam Bejheki.[3]
- 3. Biće mu olakšano, ali rezultat tog olakšanja kao da neće ni postojati.
Dokaz tome jeste da i pored toga što će imati najmanju kaznu[4], on će imati osjećaj kao da se najžešće kažnjava.
Razlog tome jeste što i malu količinu džehennemske kazne ni brda ne mogu podnijeti. Njegova zauzetost kažnjavanjem ukazuje na to da kao da mu i neće biti olakšano.[5]
Ovdje se pojavljuje druga nejasnoća, šubha vezana za najveći šefa’at. Već smo kazali da će se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zauzimati za sve koji budu na Sudnjem danu, a tu će biti i vjernici i nevjernici.
Ovdje možemo odgovoriti tako što ćemo kazati da taj šefa’at neće nevjernike spasiti Vatre, nego je on samo da se otpočne sa presudom među ljudima, što obuhvata i vjernike i nevjernike.
[1] Pogledati: Kurtubi, Et-tezkiretu fi ahvalil-mevta ve umuril-ahireh, 1/249. i Bejheki, Kitabul-ba’s ven-nušur, str. 31.
[2] Pogledati: Medžmu’ul-fetava, 1/144.
[3] Pogledati: Bejheki, Kitabul-ba’s ven-nušur, str. 30.
[4] Pogledati Sahih Muslim, br. 213, 1/196.
[5] Pogledati: Fethul-Bari, 11/431.
