Vjerovanje Bošnjaka
Ispravno vjerovanje,  Menhedž

Sunnet je objava od Allaha i ne suprotstavlja se Kur’anu

  1. Uvažavanje i poštivanje kur’ansko-hadiskih tekstova i upozoravanje na suprotstavljanje
  2. Uzimanje Kur’ana i Sunneta za sudiju u bilo kakvim razilaženjima i sporovima
  3. Muhkem (jasni) i mutešabih (manje jasni ajeti)
  4. Nisu odbacivali jedan dio objave, a drugi prihvatali
  5. Sunnet je objava od Allaha i ne suprotstavlja se Kur’anu
  6. Sunnet kao izvor vjerovanja i ahad predaje
  7. Slabi hadisi se nisu uzimali niti koristili
  8. Objava i razum nisu u koliziji
  9. Ova vjera je potpuna i Kur’an i Sunnet su dovoljni za sve
  10. Prihvatanje teksta i odbacivanje te’vila
  11. Zabrana novotarija u vjeri
  12. Bavljenje apologetikom (ilmul-kelamom) i filozofijom
  13. Samo se Poslanik alejhiselam slijedi bespogovorno
  14. Pravednost u ophođenju prema suprotnoj strani

Kur’an je objava i Allahov govor, a i Sunnet je objava, ali Poslanikov govor.

Imajući u vidu da je objava i jedno i drugo i da dolazi od Allaha koji je savršen i čist od bilo kakvih nedostataka, nemoguće je da među njima bude suprotnosti na bilo koji način.

Uzvišeni Allah kaže:

On ne govori po hiru svome – to je samo Objava koja mu se obznanjuje.1

Dio ajeta  to je: „označava sve ono što je Poslanik izgovorio vezano za vjeru, bilo da je Kur’an ili Sunnet.“2

Gospodaru naš, pošalji im poslanika, jednog od njih, koji će im ajete Tvoje kazivati i Knjizi ih i mudrosti učiti i očistiti ih, jer Ti si, uistinu, silan i mudar! 3

Pod mudrošću koja se spominje u ajetu misli se na Sunnet, po stavu Hasana el-Basrija, Katadea, Mukatila.4

Uzvišeni Allah kaže:

I pamtite Allahove ajete i mudrost, koja se kazuje u domovima vašim.5

Mudrost koja se spominje u ovome ajetu, po tumačenju Katadea, odnosi se na Sunnet.6

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Zar mi nije data Knjiga i nešto slično njoj.“7

I kaže: „Ja ne govorim osim istinu.“8

Prenosi se od Hasana, sina Atije, da je rekao: “Džibril, alejhisselam, je podučavao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Sunnetu kao što ga je podučavao Kur’anu.”9

Dakle, obaveza je postupati po Sunnetu, kao što je i obaveza postupati po Kur’anu.

Pokornost Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, obavezna je kao i pokornost Uzvišenom Allahu i upravo zbog toga nije moguće da postoji kontradiktornost po određenom pitanju između Kur’ana i Sunneta, nego se samo radi o pogrešnom shvatanju nekih ljudi, pa im se učini da ima kontradiktornosti.

Ibn Hazm je rekao: “Zaista se Kur’an i ispravni sunnet podudaraju (dopunjavaju), oni su jedno te isto (objava), i nisu u međusobnoj koliziji. Uzvišeni Allah nekoga uputi i počasti da razumije, a nekome uskrati razumijevanje, i nema istinskog Boga osim Allaha.”10

Muslimani prvih generacija čvrsto su vjerovali da je Sunnet objava od Allaha i da je sačuvan kao i Kur’an, te da se Sunnet mora slijediti kao što se mora slijediti i Kur’an.

I zato su oni smatrali da Kur’an i Sunnet dopunjavaju jedno drugo i da nikako ne mogu biti u suprotnosti, i u tome ih slijede pripadnici ehli-sunneta.

Ukoliko bi se kod nekoga desilo da nađe jedan propis u Kur’anu, a drugi u Sunnetu koji je suprotan prvom, to znači da nije dobro razumio ili Kur’an ili Sunnet.

Međutim, neke islamske sekte i grupacije smatraju da Sunnet nije objava, poput racionalista, koji smatraju da je Sunnet Poslanikov idžtihad i zato uglavnom ne uzimaju propise iz njega, jer, kako kažu, Poslanikov idžtihad od prije 1400 godina ne odgovara ovome vremenu.

Isto tako sekta kur’anije i haridžije uzima propise samo iz Kur’ana i zato su i jedni i drugi u zabludi i na stranputici.

Ibnul-Kajjim veli: „Mi sa sigurnošću tvrdimo i za to Allaha i meleke za svjedoke pozivamo, da Sunnet nije u koliziji sa Kur’anom niti sa zaključcima zdravog razuma.

Sunnet Poslanika pobliže pojašnjava Kur’an, tumači ga i detaljno nas upoznavana sa onim što je u njemu koncizno kazano.“11

  1. En-Nedžm, 3-4.
  2. Tefsirul-Begavi, 4/250.
  3. El-Bekare, 129.
  4. Pogledati: Tefsirul-Kur'anil-azim, 1/359.
  5. El-Ahzab, 34.
  6. Pogledati: Muhtesar tefsiril-Begavi, 2/747.
  7. Bilježi ga Ebu Davud, br. 4604, str. 831, ispravnim ga smatra Albani u Sunenu Ebu Davuda.
  8. Bilježi ga Tirmizi, br. 1990, str. 451, a ispravnim ga smatra Albani u Sunenu Tirmizija.
  9. Ed-daremi 1/474, Ibn Hadzer ga je ocijenio ispravnim, pogledaj El-Feth 13/291.
  10. El-ihkam fi usulu el-ihkam, 1/100.
  11. Mutesarus-savaikil-mursele, str. 612.

Vjerovanje Bošnjaka