Vjerovanje Bošnjaka
Dova

Vremena, mjesta i stanja kada se prima dova

  1. Dova u gluho doba noći i u praskozorje.

Iznoseći pohvalu o svojim vjernim robovima, Uzvišeni Allah kaže:

I u praskozorje su oprost grijeha tražili.1

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, je ispričao da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Naš Gospodar se spušta na najniže nebo svaku noć kada nastupi njena posljednja trećina, i govori:

‘Ko Mi se moli, pa da mu se odazovem?

Ko traži od Mene, pa da mu dam?

Ko Me moli za oprost, pa da mu oprostim?’“2

  1. Dova pred kraj obaveznih namaza (prije selama).

Ebu Umame el-Bahili prenosi: „Neko je upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem o tome kada se dova najviše prima, pa je on kazao: ‘Pred kraj noći i pred kraj obaveznih namaza.’3

Ibnul-Kajjim veli: „Ovo se može odnositi i na period poslije selama, a i prije.

Naš šejh (Ibn Tejmijje) smatrao je da se odnosi na period prije selama.“4

  1. Između ezana i ikameta.

Enes prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Dova se ne odbija između ezana i ikameta, pa dovite tada.“5

  1. Prilikom poziva za namaz (prilikom učenja ezana).

Sehl b. Sa’d prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Dvoje se ne odbija, ili vrlo rijetko se odbija: dova prilikom poziva (ezana)…“6

  1. Prilikom kiše.

Sehl b. Sa’d prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Dvoje se ne odbija, ili vrlo rijetko se odbija: … dova prilikom kiše.“7

  1. Jedan noćni period.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: „Tokom noći ima jedan period (trenutak) u kojem, ako vjernik bude molio za dobro ovoga ili Onoga svijeta, biće mu uslišano. Taj trenutak se nalazi u svakoj noći.“8

  1. Jedan čas petkom.

Ebu Hurejre prenosi: „Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo petak i rekao: ‘U njemu ima jedan časak i ako rob – musliman, koji klanja namaz, Allaha za nešto zamoli, On će mu to i dati.’ Potom je rukom pokazao da je taj čas kratkotrajan.“9

  1. Na sedždi.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: „Rob je najbliži Allahu kada je na sedždi i zato tada najviše dovu upućujte.“10

  1. Dan Arefata.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: „Najbolja dova je na dan Arefata.“11

  1. Dova za muslimana u njegovu odsustvu.

Ebu Derda prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: „Kad čovjek musliman uputi dovu za svoga brata u njegovu odsustvu, melek rekne: ‘I tebi isto tako!’“12

  1. Dova nevoljnika.

Allah se odaziva molbi nevoljnika kada ga zamoli, kao što stoji u ajetu:

Onaj koji se nevoljniku, kad mu se obrati, odaziva, i koji zlo otklanja.13

  1. Dova osobe kojoj je učinjena nepravda (mazlum).

Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslao Muaza u Jemen, kazao mu je: „Boj se dove mazluma, jer između nje i Allaha nema pregrade.“14

  1. Dova putnika.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: „Tri se dove primaju: dova mazluma, dova putnika i dova roditelja za svoje dijete.“15

  1. Dova roditelja za svoje dijete.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao je: „Tri se dove ne odbijaju, pa je spomenuo: dova roditelja za svoje dijete.“16

  1. Ez-Zarijat, 18.
  2. Bilježi ga Buhari br. 1145, i Muslim br. 758.
  3. Bilježi ga Tirmizi, br. 3499, i kaže da je dobar hadis.
  4. Zadul-Me'ad, 1/305.
  5. Bilježi ga Ahmed, 3/105; Tirmizi, br. 212, i kaže da je hasen-sahih.
  6. Bilježi ga Ebu Davud, br. 2450, a ispravnim ga smatra Albani u Sunenu Ebi Davuda.
  7. Bilježi ga Hakim, br. 2534, koji kaže da mu je lanac ispravan, ali da ga Buhari i Muslim nisu zabilježili.
  8. Bilježi ga Muslim, br. 757.
  9. Bilježi ga Buhari br. 935, i Muslim br. 852.
  10. Bilježi ga Muslim, br. 482.
  11. Bilježi ga Tirmizi, br. 3585, i kaže da je hadis hasen-garib.
  12. Bilježi ga Muslim, br. 2732.
  13. En-Neml, 62.
  14. Bilježi ga Buhari br. 1469, i Muslim br. 19.
  15. Bilježi ga Ebu Davud, br. 1535; Ibn Hibban u Sahihu, br. 2754; Tirmizi, br. 3488, koji kaže da je hadis dobar.
  16. Bilježi ga Bejheki, 3/345; Taberani u Ed-Duau, 1/394, a dobrim ga smatra Albani u djelu Sahihul-džami'i, 2032.

Vjerovanje Bošnjaka