Najpoznatija dovišta u Bosni i Hercegovini

U Bosni postoji nekoliko mjesta koje ljudi posjećuju zbog učenja zajedničke dove, a ovdje ću spomenuti samo najvažnija i najpoznatija:

Ajvatovica

Ajvatovica je najveće dovište (svetište) muslimana u Evropi, i jedno od najstarijih u Bosni.

Smještena je u podnožju planine Šuljage, i udaljena šest kilometara od starog grada Prusca, nekadašnjeg Akhisara (Bijeli Grad).

Svakog dvadeset sedmog juna¹

U obrede Ajvatovice ubraja se i prolaz kroz dvije stijene² uz učenje sure El-Feth, a veliki broj hodočasnika posjećuje kabur Ajvaz dede³, koji se nalazi u samom gradu.

Dakle, Ajvatovica je jedno od najpoznatih dovišta na kojem se ljudi okupljaju kako bi učili dove.

Broj posjetilaca koji tad dođe na Ajvatovicu bude i do sedamdeset hiljada.

I muškarci i žene posjećuju to mjesto i dolaze iz raznih krajeva Bosne i okolnih zemalja, kao i iz Turske i Irana.

Ovaj događaj se kod nekih muslimana naziva malim hadždžom, a mjesto se naziva malom Kabom.

Treba napomenuti da je stara bosansko-hercegovačka ulema vrlo negativno i kritički gledala na ovu pojavu.

Mehmed Handžić veli: „Opaža se i to da je neki neuki muslimanski svijet postavio u vezi sa nečijim kaburom na određenom mjestu u određeno vrijeme razne svetkovine.

Tako je, naprimjer, neuki dio našeg bosansko-hercegovačkog muslimanskog svijeta postavio u vezi sa nekim Ajvaz dedom⁴ svetkovinu, koju nazivaju Ajvatovica, a sastoji se u tome da se u određeni dan svijet sakupi nedaleko od Prusca, posjeti kabur Ajvaz dedin i kod neke stijene uči razne dove.

To se toliko kod seljaka uvriježilo da ga smatraju, kako to običavaju reći, “malim hadždžom“.⁵

Postoji predaja koja se priča u krugovima neznalica i sufija o Ajvaz dedi i raspuknutoj stijeni.

Poznato je da je u Pruscu u to doba vrlo često nestajalo vode, jer su ljetne suše bile duge i teške. Počeo je razmišljati kako da pomogne svojim sugrađanima da imaju vodu i u sušnom dobu.

Četrdeset jutara Ajvaz dedo je izlazio iznad starog grada i pored stijene upućivao dovu Allahu, dželle šanuhu, da Pruščani dobiju vrelo sa kojeg će se koristiti u sušnim danima.

Četrdeseto jutro Ajvaz dedi se prisnilo da su se na mjestu procjepa na stijeni sudarila dva ovna i u tom trenu Ajvaz dedi se, budeći se, ispunila želja: stijena je pukla i voda je potekla niz padinu.

Ljudima je tada olakšan dolazak na vodu, i od tog vremena oni posjećuju to mjesto kako bi na njemu učili dove i prisjećali se tog velikog događaja.⁶

Ajvaz dedo je ukopan u Pruscu, na njegovom kaburu je sagrađeno turbe koje ljudi iz dana u dan posjećuju, obraćajući mu se, tražeći od njega da im ispuni raznorazne potrebe, donoseći pri tome raznorazne hedije, klanjaju pored kabura, a posebno to čine u danima Ajvatovice.

Djevojačka pećina

Djevojačka pećina se nalazi u blizini Kladnja.

U posjetu ovoj pećini ljudi dolaze svake godine osmog augusta i ona se smatra drugim mjestom po važnosti za Bošnjake.

Tu pećinu je 2009. godine pohodilo više od pedeset hiljada posjetilaca.⁷

Unutar pećine ukopana je djevojka koja je bila poznata po svojoj hrabrosti, a program posjete ovoj pećini je sličan programu koji se organizuje na Ajvatovici.

Tokom posjete ovoj pećini vidio sam neke ljude kako klanjaju pored kabura, dovu čine, i traže berićet.

Lastavica

Plato Lastavice nalazi se na  visini od preko 1100 m, u blizini Zenice.

U Preporodu se kaže sljedeće: „Tradicionalno okupljanje vjernika na ovom dovištu obnovljeno je u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995, a organizira se svakog prvog ponedjeljka iza Aliđuna (2. augusta).

Poznate su brojne legende o Lastavici.

Jedna od predaja čak govori kako je Lastavicom prošao i osmanski sultan Mehmed II Fatih koji je mještanima ponudio da prime islam.

Samoljubiva lokalna tradicija dalje zna kazati kako su mještani islam prihvatili i to pod uslovom da bogumilsko zborište ostane tradicija Lastavice.“⁸

I nakon prihvatanja islama, ovo mjesto se posjećivalo kao dovište i ta tradicija traje sve do današnjih dana.

Dobre vode

Mjesto koje se nalazi u blizini Foče na kojem se ljudi okupljanju svake godine jedanaestog maja, radi učenja dove.

Među onima koji dolaze u posjetu, ima ljudi koji se kupaju tom vodom radi berićeta, i koji je nose kućama misleći da ona liječi razne bolesti.

Na ovom mjestu imaju dva kabura, gdje su ukopani otac i sin, za koje se smatra da su evlije, a o njima među neznalicama i sufijama kruži određeno kazivanje.⁹

 Ključ

Svakog tridesetog maja ljudi posjećuju ovo mjesto.

Karići

Svakog dvadeset četvrtog jula ljudi posjećuju ovo mjesto.

Ratiš (blizina Srebrenika)

Ljudi ovo mjesto posjećuju svakog prvog ponedjeljka u mjesecu augustu, i ovo okupljanje poznato je još od prije sedam stotina godina, dakle, sto pedeset godina prije dolaska islama.¹⁰

Prisadi (Srebrenik)

Posjeta ovom mjestu biva sredinom augusta.¹¹

Ljudi kao da se takmiče ko će naći pogodno mjesto koje bi odgovaralo za okupljanje. Kada god se na nekom mjestu pronađu određeni bogumilski tragovi, ono se odredi za dovište, a većina takvih mjesta nalazi se u blizini kaburova nekih sufijskih šejhova.