Obilježavanje određenih događaja iz islamske historije
Manifestacije ovog karaktera održavaju se u dvoranama, kulturnim centrima, gdje se održavaju predavanja, simpoziji, programi kulturnog sadržaja, zatim u vjerskim objektima i džamijama, kroz organizovanje zajedničkih ibadeta, poput dove, namaza ili zikra.
Jedna od najznačajnijih i najpoznatijih svečanosti jeste obilježavanje nove hidžretske godine.1
Svečanost povodom nastupanja nove hidžretske godine obilježava se raznim kulturnim programima, izvođenjem ilahija i kasida, dok se u džamijama održavaju predavanja, tribine i zajednički zikrovi.
Zatim, postoje i mnoge druge svečanosti i manifestacije koje su uvedene, a neke od njih su2:
– Lejletul-miradž
– Lejletul-bedr
– Lejletul-berat
– Dan Ašure
– Početak ramazana
– Lejletur-regaib
Prilikom obilježavanja spomenutog, praktikuju se neki od ibadeta, kao što su: namaz, zikr, dova, učenje Kur’ana.
Na ovaj način ove noći i dani su postali prepoznatljivi po posebnim ibadetima specifičnim samo za njih, čije ibadete šerijat nije propisao, niti je ova vremena u odnosu na ostala vremena posebnim učinio, te su ti posebni ibadeti u ovim vremenima postali novotarija, a dani i noći koji se obilježavaju, s obzirom da se ponavljaju svake godine u isto vrijeme, poprimaju hukm (propis) novotarskih praznika.
Propis
Kada su u pitanju obilježavanja određenih događaja iz islamske historije, i ona su zabranjena, jer ih ni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije obilježavao. I pored činjenice da su se za vrijeme njegovog života desili mnogi važni događaji, od kojih je i prva bitka u islamu, Bitka na Bedru, gdje su muslimani nadvladali mušrike.
Poslanik nije ničim obilježio dan Bedra, iako se radi o jednoj od najvažnijih bitaka u islamskoj historiji.
Poslanik nije naredio da se prva bitka u islamu bilo čim obilježava, niti je za taj dan odredio poseban namaz kao što su to uradili muslimani Bosne, određujući posebne vrste ibadeta tim povodom.
Zapravo na takav način oponašaju Allaha u određivanju vrste ibadeta, i razloga obavljanja istog, te količine i kakvoće ibadeta, što je strogo zabranjeno.
Također, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije naredio ashabima da posjećuju Bedr i da taj dan pobjede obilježavaju, niti je propisao tom prilikom bilo kakav vid ibadeta.
Da je to bilo dobro djelo, on bi ga radio i naredio bi da se ono praktikuje. Vjera je ono što su propisali Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a ne ono što ljudi izmisle.
Takav je propis i sa ostalim manifestacijama / praznicima koji se obilježavaju širom Bosne, poput: Lejletul-miradža, Lejletul-berata, Dana Ašure, Početka ramazana, Lejletul-kadra, Lejletur-regaiba.
